
Sindikalne središnjice Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata hrvatske usprotivile su se zahtjevu Hrvatske udruge poslodavaca da se zamrzne rast minimalne plaće u 2026. na sadašnji iznos od 970 eura bruto, jer drže da za to nema argumenata te zatražile da ona bude zakonski utvrđena na minimalno 1130 eura bruto kako bi se radnici s takvim primanjima zaštitili od siromaštva.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare triju središnjica, održanoj 22. listopada 2025., predsjednik SSSH Mladen Novosel, ustvrdio je kako je HUP pokazao pravo lice i da nisu istinski socijalni partner u dobroj vjeri, nego isključivo lobistička organizacija interesa profita u Hrvatskoj.
Podsjetio je da Hrvatska ima drugu najvišu inflaciju u eurozoni od 4,6 posto, porast cijena i životnih troškova takav da je sadašnja minimalna plaća od 970 eura bruto ili 750 eura neto gotovo umijeće preživljavanja.
“Trebaju li se stvarno „kažnjavati“ oni radnici koji primaju zakonsku minimalnu plaću i već su sada ispod praga siromaštva, kada je neto dobit hrvatskih poduzeća u razdoblju od 2019. do 2024. godine rasla za 112%, dok je istovremeno prosječna neto plaća rasla za 54%, a zakonska minimalna plaća za 69%? U takvim uvjetima HUP si dopušta da svojim interesnim stavom može uvrijediti i poniziti stotine tisuća radnika koji primaju minimalnu plaću i, ili tek nešto malo iznad nje. Njihovi argumenti da će podizanje minimalne plaće dovesti do otpuštanja radnika nisu utemeljeni, jer je situacija na tržištu rada u Hrvatskoj takva da se radnici traže. Oni pohlepni poslodavci koji na takav način žele ostvarivati profit neka idu iz Hrvatske”, poručio je Novosel.
Zajednički zahtjev sindikalnih središnjica je da minimalna plaća u idućoj godini bude najmanje 1130 eura bruto i smatraju da ni jedan radnik zbog toga neće postati tehnološki višak te da ni jedan investitor u Hrvatskoj zbog tog povećanog troška neće morati otići iz Hrvatske.
Istaknuo je kako sindikati podržavaju premijerovu najavu da neće prihvatiti HUP-ov zahtjev za zamrzavanje minimalne plaće. Također je poručio premijeru da svoju ambiciju da bi minimalna plaća do 2028. trebala biti 1250 eura podigne na najmanje 1500 eura. “Vlada ima taj mehanizam kojim može određivati visinu minimalne plaće i to ne može i ne smije biti cijena svakog rada u Hrvatskoj, nego početna cijena i zaštita najmanje plaćenih i najugroženijih radnika kojih u Hrvatskoj ima 150.000 i koji primaju samo minimalnu plaću pa do 350.000, koji su za 20 do 30 eura iznad minimalne plaće, naglasio je Novosel.
Sanja Šprem: “Zamrzavanje minimalnih plaća je apsurd — radnici jedva preživljavaju”
Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem oštro je kritizirala prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca o mogućem zamrzavanju minimalnih plaća, poručivši kako bi takva mjera dodatno pogodila radnike koji su kao i umirovljenici već na rubu egzistencije.
Istaknula je kako inflacija najteže pogađa upravo one s najnižim primanjima te da službeni pokazatelji ne odražavaju stvarno stanje na terenu. “Svaki odlazak u trgovinu pokazuje da realna vrijednost plaće pada. Građani ne žive od statistike, nego od svojih primanja”, poručila je. Dodala je kako sindikati neće šutjeti dok se cijena rada praktično smanjuje, jer bi to značilo daljnje urušavanje životnog standarda građana.
Govoreći o pregovorima sindikata javnih službi s Vladom Republike Hrvatske, Šprem je upozorila da je neprihvatljiva ponuda o povećanju osnovice plaće u javnim službama za samo 1% u 2026. godini, što je, kaže, manje i od planirane inflacije. Podsjetila je kako je Vladin cilj da minimalna plaća do 2028. poraste za oko 30%, odnosno 10% godišnje, te se da takav rast mora odraziti i u javnom sektoru. “Kao što je neprihvatljivo zamrzavanje minimalnih plaća, jednako je neprihvatljivo i simbolično povećanje osnovice koje ne prati troškove života. Sindikati neće pristati na urušavanje dostojanstva javnih službenika”, rezolutno je zaključila.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović upozorio je kako minimalna plaća od 970 eura bruto za samca u Zagrebu predstavlja neto iznos od 754 eura te da s obzirom na inflaciju od 2021. do 2024. od 32 posto, vrijednost od 100 eura iz 2021. sada jednaka je 75,70 eura. Radnik koji radi za 750 eura neto sada prema tom izračunu realno ima 570 eura i nema nikoga tko može reći da je to dovoljno za život, ustvrdio je Jović.
Poslušajte predsjednicu Matice hrvatskih sindikata Sanju Šprem u isječku s konferencije za medije: